Specifičnosti filmskog prostora i vremena – Planovi, uglovi snimanja i montaža


Film je imao snažan uticaj na društvene tokove. Pored toga što je razvio sasvim novu socijalnu instituciju, bioskop, uticao je i na razvoj mode, na promenu etičkih i političkih paradigmi, kao i na odnos prema samoj estetici.

Implozija – sažimanje
Prema tehnici sažimanja gledalac se ponaša u skladu sa čulima. Nije u stanju da raščlani 24 slike koje mu se plasiraju, već ih doživljava kao kretanje. Zbog toga nije u mogućnosti da zauzme kritičku distancu. Jednostavno nema vremena da razmišlja o tome zašto se nešto dešava i šta posle toga sledi.

S obzirom na to da filmska naracija poznaje zakone optike, uspešno konstruiše željene vizuelne i psihičke konotacije. Na primer, scene koje stvaraju neizvesnost kod gledalaca su produžene, dok one gde se prikazuju hrabri i odlučni ljudi imaju skraćeno vreme trajanja radnje.

Putujući filmovi
Kao što se sažima vreme, tako se može sažimati i prostor. U tzv. putujućim filmovima scene se premeštaju iz jednog grada u drugi ili prolaze kroz mnoštvo egzotičnih predela. Baš zbog toga što se gledaocima predstavljaju uzbudljive priče na atraktivnim lokacijama, takvi filmovi pružaju višestruko zadovoljstvo.

Kadriranje
Kadar- fr.le cadre-okvirFilmski prostor je imaginarno beskonačan, ali je tehnički ograničen kadrovima. Kadriranje predstavlja kompoziciju kadra, kretanje kamere i uglove iz kojih se snima. Time se ostvaruje sinteza scenografije, svetla, položaja aktera, potenciraju se značajni detalji…

Stanje kamere
Statično– kada je kamera pričvršćena za tlo i ne pomera se
Dinamičko– kada se kamera pomiče. Postoji dva načina : panorama(kamera je pričvršćena za tlo ali se vrti oko svoje ose) i vožnja(kamera je na nekom vozilu:specijalna kolica, automobil, helikopter… pa se pokreće zajedno sa svojom podlogom).

Planovi
Plan-fr.le plan-udaljenost
Kadriranje je moguće organizovati kroz tri osnovna plana snimanja : opšti, srednji i krupni.
Opšti (total) – gledaoce uvodi u radnju. Ukoliko se radnja odvija u Beloj kući, biće predstavljena Bela kuća u celosti; prostor filmske slike u kojem je radnja sagledana u celosti; glavni plan za orijentaciju u prostoru i za prostorne odnose između aktera
Poluopšti – polutotal ili srednji total – prikaz prostora sa ljudskom figurom u celini i ispod ili iznad slobodan prostor za približno polovinu figure
Srednji(Amerikan) – najčešće se primenjuje kada se prikazuje osoba od kolena do temena, ili kada se snima zatvoren prostor kroz vizuru ljudskog oka.
Srednje krupni plan – ljudska figura u kadru, snimljena od temena do pojasa
Krupni – kadriraju se samo određeni predmeti ili delovi tela; ljudska figura snimljena od temena do ramena; jedno od glavnih specifičnih izražajnih sredstava filma
Vrlo krupni – filmski plan u kojem je lice aktera kadrirano od čela do brade; posebno naglašava reakciju očiju i usta, odnosno vizeme
Daleki – najšire zahvaćeni prostor u kadru; daleki total – u kome je rastojanje kamere od objekta preko dvesta metara

Rakursi-uglovi snimanja
Rakurs-fr.raccourci- skraćen, zbijen
Najčešće se koriste da bi se prikazala nečija superiornost ili inferiornost.
Gornji rakursi(popularna ptičija perspektiva) ističu veličinu prostora i prikazuju masovne scene. Ljudi prikazani iz gornjeg rakursa izgledaju sićušno, slabo i bespomoćno.  Ako se snima iz donjeg ugla,tj. iz žablje perspektive, vidimo ogromnu osobu čija veličina ukazuje na njenu snagu i moć.

Montaža
Montaža je najvažnija faza filma i pod njom podrazumevamo povezivanje kadrova. Moguće je obaviti montažu unutar kadra(ovom montažom stvara se jedinstvo prostora i vremena, biraju se planovi, rakursi, kostimi, zvuk, efekti..Na ovaj način obrazuje se umetnička celina nazvana mizankadar.) i između pojedinih kadrova(povezuju se kadrovi u logičnu audio-vizuelnu celinu).

Leave a comment